Propolis -lijek 21. stoljeća

Propolis -lijek 21. stoljeća

Propolis -lijek 21. stoljeća

Propolis – brojni pozitivni učinci

Propolis se naziva lijekom 21. stoljeća zbog svojih brojnih pozitivnih učinaka koje ima na naš organizam. Kao prirodni antibiotik pokazuje antibakterijsko i protuupalno djelovanje ali za razliku od sintetskih antibiotika ne uzrokuje pojavu rezistencije bakterija i ne oštećuje našu prirodnu crijevnu floru.
Sama riječ propolis je izvedena od grčkih riječi pro – obrana i polis – grad, što označava obranu grada, u ovom slučaju pčelinje košnice. Propolis je smolasta tvar koju pčele medarice (Apis mellifera, L.) skupljaju sa biljaka, probavljaju i miješaju s voskom. Pčele ga koriste za zatvaranje pukotina u košnici i dezinfekciju saća kako bi se zaštitile od bolesti.

Dokazano je da propolis ima antiseptična, antitumorska, antibakterijska, antiupalna, anestetska i antioksidacijska svojstva te je zbog njih njegova uporaba gotovo neograničena.

Sastav propolisa

Propolis sadrži 50% balzama i smola, 30% pčelinjeg voska, 5% polena, 10% eteričnih ulja i 5% ostalih organskih komponenata. Najznačajnije biološki aktivne komponente propolisa su flavonoidi, fenolne kiseline, esteri, aromatski aldehidi i terpenoidi.

Različiti sastav – jednaka antibakterijska učinkovitost

Biološku aktivnost propolisa ocjenjivali su brojni istraživači, a u svojim su rezultatima jedinstveni – unatoč različitom kemijskom sastavu propolisa iz različitih dijelova svijeta, pokazuje gotovo jednaku antibakterijsku učinkovitost.

Antimikrobno djelovanje propolisa može se iskazati na dva načina – direktnim učinkom na mikroorganizme i indirektno putem stimulacije imunološkog sustava. Propolis također pokazuje sinergistički učinak u kombinaciji s antimikrobnim lijekovima te pojačava njihovo djelovanje do 100 puta.