Superhrana

Superhrana uključuje veliki broj visoko vrijednih sastavnica koje ljudski organizam koristi u održavanju zdravlja, ali i kao pomoć u borbi s različitim zdravstvenim tegobama. Konzumiranjem, čak i u malim količinama,  blagotvorno djeluje na organizam zbog niza aktivnih komponenti. U kategoriju superhrane ulaze: kefir, biljka maca, acai bobice, goji bobice, kukuruz, borovnice, matična mliječ, spirulina, đumbir, magareće mlijeko, šipak, med, aronija, quinoa, kupina. Aktivne komponente zaslužne za blagotvorne učinke na ljudsko zdravlje su antioksidansi kao što su karotenoidi, vitamini A i E, te polifenoli.

Stvaranje slobodnih radikala posljedica je normalnih bioloških procesa u ljudskom organizmu, ali prekomjerna proizvodnja dovodi do uništavanja zdravih stanica, ubrzavanja procesa starenja i značajno povećava vjerojatnost različitih bolesti. Antioksidativne komponente ometaju i inhibiraju ovaj proces, uklanjajući i inhibirajući slobodne radikale što rezultira uklanjanjem uzročnika patofizioloških stanja i različitih degenerativnih bolesti.

Pregled znanstvenih podataka pokazuje da konzumacijom superhrane tijelo opskrbljujemo s nizom antimikrobnih i antioksidativnih tvari, vlaknima, mnoštvom vitamina (A, B, C, K, itd.), anorganskim spojevima, te korisnim masnim kiselinama kao što su ω-3, ω-6 i drugim sastojcima u količinama koje često prelaze uobičajeni dnevni unos kroz drugu hranu. Uključivanje superhrane u dnevnu prehranu može doprinijeti smanjenju rizika od različitih degenerativnih bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, metabolički sindrom, pretilost, neurološka stanja i karcinomi.

Dakle, osnovna uloga superhrane je konvencionalna funkcionalna hrana u službi prevencije bolesti i održavanja zdravlja kroz veliku količinu bioaktivnih tvari. U isto vrijeme, važno je i da superhrana pruža mnoštvo hranjivih tvari s niskim kalorijskim sadržajem.

Bez obzira na bilo koje prepoznate i znanstveno dokumentirane zdravstvene prednosti superhrane, treba napomenuti da se plan prehrane ne bi trebao isključivo temeljiti na superhrani, već bi superhrana trebala biti dio raznolike i uravnotežene prehrane. Međutim, kontinuirani brzi ritam svakodnevnog života doveo je do dijetetskog modela u kojem ponuđene namirnice ne nude dovoljnu količinu hranjivih tvari. Taj “prehrambeni jaz” može biti pokriven superhranom, uravnoteženjem prehrane s jedne strane i značajnim zdravstvenim beneficijama s druge strane. Važno je staviti naglasak na korištenje superhrane kao dopune pravilnoj i uravnoteženoj prehrani, a ne zamjene za istu. Potrošaču je potrebno omogućiti pristup relevantnim znanstvenim informacijama o superhrani kako ne bi bili obmanjivani na tržištu i kako bi razumjeli da uzimanje superhrane u obliku dodataka prehrani u previsokim koncentracijama može imati suprotan učinak na njihovo zdravlje, tj. može izazvati zdravstvene probleme (hipotenzija, pro-oksidativni stre).

Moderan način života prepun stresa i užurbanosti zahtjeva potporu uobičajenom načinu prehrane, a superhrana izvrsno obavlja upravo tu funkciju u obliku svježe hrane ili kao provjereni i kontrolirani dodatak prehrani.

Bosiljka Studen, mag. ing. biotechn.